FOLIO I · MISLIOCI · GEN. 04 · BR. 047

Murray N. Rothbard

Djela
51
Članci
173
Generacija
4.
Portret: Murray N. RothbardPortret: Murray N. Rothbard: Junger Murray Rothbard (1955)Portret: Murray N. Rothbard: Rothbard an der Tafel (1985)
FOL. 04 · N° 047 · Murray N. Rothbard
BIOGRAFIJA

Život i djelo

Možda najznačajniji Misesov učenik u Novome svijetu postao je Murray N. Rothbard. Rothbard je na Columbia University stekao zvanje B.A. iz matematike i doktorat (Ph.D.) iz ekonomije. Za to je vrijeme tijekom pedesetih godina pohađao Misesov seminar na New York University. Kasnije je bio profesor na Brooklyn Polytechnic Institute (1966.–1986.) i na University of Nevada u Las Vegasu (1986.–1995.). Već je svojim dvosveščanim, opsežnim ranim djelom Man, Economy and State (1962.) Rothbard mogao dodatno produbiti pristupe svojega učitelja, osobito na područjima monetarne teorije, teorije monopola te teorije kapitala i kamate. U djelu America’s Great Depression (1963.) utemeljenim ekonomsko-teorijskim i povijesnim znanjem izložio je kojim se kanalima odvijalo inflatiranje odgovorno za umjetni procvat u „zlatnim dvadesetima“, koje je potom neizbježno dovelo do burzovnog sloma 1929. Tim je tumačenjem proturječio i danas prevladavajućoj, kejnzijanski obojenoj interpretaciji „Crnoga četvrtka“. Svojim dvosveščanim djelom iz povijesti ekonomskih doktrina An Austrian Perspective on the History of Economic Thought (1995.) Rothbard je iznio opsežnu povijest ekonomske teorije iz perspektive austrijanaca. Uz svoje predavačke obveze u New Yorku i Las Vegasu napisao je daleko više od tisuću članaka i 25 knjiga, među kojima i radove o političkoj filozofiji i etici prirodnog prava. Kao politički agitator oštro je kritizirao agresivnu vanjsku politiku SAD-a, širenje države te ograničavanje temeljnih prava na slobodu i razvio se u radikalnog predstavnika libertarijanskog pokreta, koji je ipak uvijek zadržao svoj pacifistički temeljni stav.
Metapodaci
2. März 1926
7. Januar 1995
4. generacija
Životne etape

Etape

  1. 1926
    1926
    Rođenje

    Rođen 2. ožujka 1926. u New York Cityju.[1]

  2. ⁦1945–1956⁩
    ⁦1945–1956⁩
    Studij na Columbia University

    Stekao je diplomu B.A. iz matematike i doktorat (Ph.D.) iz ekonomije na Columbia University.

  3. ⁦1949–1959⁩
    ⁦1949–1959⁩
    Misesov privatni seminar na NYU

    Nakon čitanja Misesova djela „Human Action“ počeo je 1949. redovito pohađati privatni seminar na NYU; bio je aktivan sve do 1970-ih godina. Bio_de navodi 1950-e godine kao središnju fazu.[1]

  4. ⁦1950–1962⁩
    ⁦1950–1962⁩
    Viši analitičar pri William Volker Fundu

    Od pedesetih godina do 1962. kao „senior analyst“ uz istraživačku stipendiju zaklade William Volker Fund, što je činilo financijsku osnovu za Rothbardova rana glavna djela.[1]

  5. 1953
    1953
    Vjenčanje s JoAnn Schumacher

    Oženio se 1953. u New York Cityju s JoAnn Beatrice Schumacher; ostala je njegovom životnom družicom do Rothbardove smrti 1995.[8]

  6. 1956
    1956
    Doktorat (Ph.D.) na Columbiji („The Panic of 1819“)

    Doktorirao je 1956. disertacijom „The Panic of 1819“ na Columbia University. Rad je godinama bio odgađan: Arthur Burns ga je odbio, a tek nakon što je Burns napustio Columbijin fakultet kako bi vodio Eisenhowerov Council of Economic Advisers, prihvaćen je pod mentorstvom Josepha Dorfmana.[1]

  7. 1962
    1962
    „Man, Economy and State“

    Objavljivanje dvosveščanoga ranog djela „Man, Economy and State“, u kojem je Rothbard dodatno produbio Misesove pristupe u teoriji novca, teoriji monopola te u teoriji kapitala i kamate.[1]

  8. 1963
    1963
    „America’s Great Depression“

    Objavljivanje djela „America’s Great Depression“. Rothbard je prikazao kako je inflacioniranje „zlatnih dvadesetih“ dovelo do burzovnog sloma 1929. te se usprotivio kejnezijanskom tumačenju.[1]

  9. 1964
    1964
    „What Has Government Done to Our Money?“

    Spis pamfletskoga karaktera o povijesti novca i o državnom zahvatu u monetarni sustav; jedan od najutjecajnijih zagovora zlatnog standarda u drugoj polovici 20. stoljeća.[1]

  10. ⁦1966–1986⁩
    ⁦1966–1986⁩
    Profesura na Brooklyn Polytechnic Institute

    Profesor na Brooklyn Polytechnic Institute od 1966. do 1986.[1]

  11. 1973
    1973
    „For a New Liberty“

    Glavno djelo libertarijanske programatske naravi; ocrtava sustavni anarhokapitalistički društveni poredak.[1]

  12. 1976
    1976
    Suosnivanje Center for Libertarian Studies– približno

    Suosnivač Center for Libertarian Studies, libertarijanske istraživačke i predavačke organizacije.[6]

  13. 1977
    1977
    Suosnivanje Cato Institutea

    Suosnivač Cato Institutea zajedno s Charlesom Kochom i Edwardom Craneom; kasnije je došlo do raskida s Cato Instituteom. Iste je godine osnovan časopis „Journal of Libertarian Studies“.[1]

  14. 1982
    1982
    Suosnivanje Ludwig von Mises Institutea

    Suosnivač Ludwig von Mises Institutea u Auburnu, Alabama; kao Academic Vice-President bio je središnja akademska figura instituta do svoje smrti.[1]

  15. 1982
    1982
    „The Ethics of Liberty“

    Sustavno utemeljenje libertarijanizma prirodnog prava.[1]

  16. ⁦1986–1995⁩
    ⁦1986–1995⁩
    Profesura na University of Nevada, Las Vegas

    Profesor na University of Nevada u Las Vegasu od 1986. do 1995.[1]

  17. 1995
    1995
    „An Austrian Perspective on the History of Economic Thought“

    Objavljivanje dvosveščanog djela iz povijesti ekonomskih doktrina, koje iznosi opsežnu povijest ekonomske teorije iz perspektive austrijske škole.[1]

  18. 1995
    1995
    Smrt

    Preminuo 7. siječnja 1995. u New Yorku.[1]

Odnosi

Utjecaji

Pod utjecajem · 4
  1. ⁦1949–1959⁩
    ⁦1949–1959⁩

    Smatrao se možda najznačajnijim Misesovim učenikom u Novome svijetu; Rothbard je produbio pristupe svojega učitelja osobito u teoriji novca, teoriji monopola te teoriji kapitala i kamate.[1]

  2. ⁦1956–1956⁩
    ⁦1956–1956⁩
    Joseph Dorfman⁦(1904–1991)⁩ · US-Wirtschaftsgeschichte

    Mentor doktorata na Sveučilištu Columbia: nakon Burnsova prelaska u Eisenhowerov Council of Economic Advisers, disertacija „The Panic of 1819" prihvaćena je 1956. pod mentorstvom Josepha Dorfmana.[1]

  3. —
    —
    Arthur Burns⁦(1904–1987)⁩ · NBER / US-Notenbank

    Prvotni doktorski mentor na Columbiji, godinama je odbijao disertaciju „The Panic of 1819“; obiteljski poznanik Rothbarda. Tek nakon Burnsova prelaska u Eisenhowerov Council of Economic Advisers (1953.) doktorat se mogao dovršiti.

  4. —
    —
    Milton Friedman⁦(1912–2006)⁩ · Chicago School

    Intelektualna suprotnost Miltonu Friedmanu: Rothbard kao radikalno libertarijanski, austrijanski protunacrt monetarističkoj čikaškoj školi, uz brojne javne prijepore o monetarnoj politici, politici središnje banke i ciklusa.[1]

Utjecao na · 3
  1. ⁦1986–1995⁩
    ⁦1986–1995⁩

    Hoppe je radi studija otišao u SAD i postao dugogodišnji učenik Murraya N. Rothbarda; naposljetku je preuzeo njegovu katedru na Sveučilištu u Nevadi, Las Vegas.[2]

  2. —
    —
    Samuel Edward Konkin III⁦(1947–2004)⁩ · US-Agorismus

    Samuel Edward Konkin III wird in der Wikipedia-EN-Infobox als „notable student" Rothbards aufgeführt; sein Agorismus baut explizit auf Rothbards anarchokapitalistischem Ansatz auf.[3]

  3. —
    —
    Walter Block⁦(1941–živ)⁩ · Wiener Schule (zeitgenoessisch)

    Walter Block wird in der Wikipedia-EN-Infobox als „notable student" Rothbards geführt; sein Werk steht ausdruecklich in der Rothbard-Tradition.[5]

Privatni seminar, kolege, Mont Pèlerin · 7
  1. ⁦1949–1959⁩
    ⁦1949–1959⁩

    Sudionik Misesova privatnog seminara na NYU od 1949. do kraja 1950-ih godina, uz djelovanje sve do 1970-ih godina.[1]

  2. ⁦1950–1962⁩
    ⁦1950–1962⁩
    William Volker Fund · US-Libertarismus (Förderfonds)

    William Volker Fund förderte Rothbard über zehn Jahre als Senior Analyst und Stipendiat – die finanzielle Basis seiner frühen Hauptwerke.[1]

  3. ⁦1977–1981⁩
    ⁦1977–1981⁩
    Charles Koch⁦(1935–živ)⁩ · US-Libertarismus

    S Charlesom Kochom i Edwardom Craneom suosnivač Cato Institutea 1977.; razlaz 1981.[6]

  4. ⁦1977–1981⁩
    ⁦1977–1981⁩
    Edward H. Crane⁦(1944–2026)⁩ · US-Libertarismus (Cato)

    Suosnivač Cato Institutea 1977. zajedno s Edwardom Craneom i Charlesom Kochom; razlaz 1981. (Rothbard je uklonjen iz upravnog odbora).[7]

  5. 1980
    1980

    Garrison war über Jahrzehnte Adjunct Scholar am Mises Institute und teilte mit Rothbard die Verteidigung der Mises-Hayek-Konjunkturtheorie.

  6. ⁦1982–1995⁩
    ⁦1982–1995⁩
    Llewellyn H. Rockwell jr.⁦(1944–živ)⁩ · Wiener Schule / Mises Institute

    Mit Lew Rockwell Mitbegründer des Ludwig von Mises Institute (Auburn, Alabama) 1982; Rockwell wird in mises.org/profile als „Institutsgründer" und akademischer Weggefaehrte Rothbards bis zu dessen Tod geführt.[1]

  7. ⁦1986–1995⁩
    ⁦1986–1995⁩

    Hoppe i Rothbard zajedno su od 1986. djelovali na Sveučilištu u Nevadi, Las Vegas; nakon Rothbardove smrti 1995. Hoppe je preuzeo njegovu katedru.

Murray N. Rothbard u kontekstu cijele škole: pet generacija, njihove linije učitelja i učenika, krugovi i kolegijalne veze.

IZVORI O POSTAJAMA I VEZAMA29 navoda · 4 izvora
  • [6]Hawley 2016: Right-Wing Critics of American Conservatism, S. 129, 164 · 2×
  • [7]Hawley 2016: Right-Wing Critics of American Conservatism, S. 129, 164, 166
Topografija

Mjesta djelovanja

POPIS DJELA · KRONOLOŠKI

Knjige

1960-e
1962
Man, Economy, and State sustavni je traktat o ekonomskoj teoriji Murrayja N. Rothbarda. Polazeći od aksioma djelovanja i dvaju pomoćnih postulata, Rothbard korak po korak izvodi cjelokupni korpus ekonomije, prelazeći od Robinsonove ekonomije i trampe k posrednoj razmjeni, određivanju cijena potrošnih dobara, cjelovitoj teoriji proizvodnje, kapitalu i kamati, određivanju cijena čimbenika te poduzetništvu. Iznosi teoriju kamate utemeljenu na čistoj vremenskoj preferenciji, povezanu s Fetterovom teorijom rente, odbacuje prevladavajuću kratkoročnu teoriju poduzeća te tvrdi da monopolna cijena može nastati jedino iz državom dodijeljene povlastice. Posljednja poglavlja prakseološku analizu primjenjuju na prisilnu intervenciju: kontrolu cijena, oporezivanje, inflaciju, gospodarske cikluse i državnu potrošnju. Knjiga sadržava Rothbardov predgovor, opsežan aparat bilježaka i potpunu bibliografiju.
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
The Case for a 100 Percent Gold Dollar
IzvornikEngleski
The Panic of 1819: Reactions and Policies
IzvornikEngleski
1963
U ovoj kratkoj monografiji, prvi put objavljenoj 1963., Murray N. Rothbard objašnjava podrijetlo i funkciju novca te posljedice državnog nadzora nad njime. Prvi dio izvodi novac iz slobodnog tržišta: kao najutrživiju robu odabranu kroz neizravnu razmjenu, kojom se trguje po težini, uz privatno kovanje novca i skladištenje s punim rezervama. Rothbard tvrdi da je dostatna bilo koja količina novca te da inflacija, definirana kao zamjene za novac koje nisu pokrivene zalihom metala, samo preraspodjeljuje bogatstvo. Drugi dio prati kako država preuzima kovnicu, kvari kovani novac, iskorištava Greshamov zakon, osniva središnje banke i napokon napušta zlatni standard. Treći dio, dodan 1974., u devet faza pripovijeda monetarni slom Zapada, od klasičnog zlatnog standarda do promjenjivih fiducijarnih valuta nakon 1973.
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
1965
Left and Right: A Journal of Libertarian Thought, 1965–1968 [Hg.]
IzvornikEngleski
1969
Economic Depression: Causes and Cures
IzvornikEngleski
The Libertarian Forum, 1969–1984 [Hg.]
IzvornikEngleski
1970-e
1970
Power and Market sredstvima prakseološke ekonomije analizira učinke državnih zahvata u tržište i društvo. Murray N. Rothbard svaki oblik intervencije razvrstava u tri tipa: autistički, binarni i triangularni zahvat, te za svaki pokazuje da umanjuje korist sudionika i pogrešno usmjerava sredstva. U prvom poglavlju argumentira da bi se i obrambene i pravne usluge mogle pružati tržišno, tako da je država suvišna. Srednja poglavlja obrađuju kontrole cijena, monopolne povlastice (licencije, carine, patente, zakone o očuvanju), učinak i djelovanje poreza te državnu potrošnju. Pretposljednje poglavlje kritizira antitržišne etike (jednakost, sigurnost, ljubav prema bližnjemu nametnutu prisilom) kao djelomično proturječne. Djelo, izvorno napisano kao završni dio Man, Economy, and State, prvi je put objavljeno 1970.
IzvornikEngleski
1972
A New History of Leviathan [ed. with Ronald Radosh]
IzvornikEngleski
Esej Murrayja N. Rothbarda argumentira da je obrazovanje individualan, cjeloživotan proces samorazvoja i da državna obveza školovanja proturječi toj njegovoj naravi. Budući da se ljudi uvelike razlikuju u nadarenosti, tempu i interesima, ideal je pojedinačna nastava koju vode roditelji, dok državno nametnuta jedinstvena nastava sve djecu utiskuje u istovjetan kalup. Prvi dio razvija tu individualističku teoriju obrazovanja i temeljno pitanje raspolažu li djetetom roditelji ili država. Drugi i treći dio donose povijesni prikaz obvezatnoga školovanja: od reformacije (Luther, Calvin) preko Pruske, Francuske i Engleske do fašizma, nacionalsocijalizma i komunizma, kao i razvoja u SAD-u od Nove Engleske do "progressive education". Rothbard se oslanja na Spencera, Isabel Paterson i Ludwiga von Misesa te državno školovanje tumači kao oruđe ujednačavanja i odgoja na poslušnost.
IzvornikEngleski
ČLANCI · 173 ZABILJEŽENO

Rasprave, prikazi, predavanja

1940-e
1949
Our Future [Rezension zu George Orwell, Nineteen Eighty-Four]
IzvornikEngleski
1950-e
1951
Mises’s Human Action: Comment
IzvornikEngleski
Praxeology: Reply to Mr. Schuller
IzvornikEngleski
1956
Toward a Reconstruction of Utility and Welfare Economics
IzvornikEngleski
1957
Catholicism, Protestantism, and Capitalism
IzvornikEngleski
Huntington on Conservatism: A Comment
IzvornikEngleski
In Defense of “Extreme Apriorism”
IzvornikEngleski
Letter to Ayn Rand (3. Oktober 1957)
IzvornikEngleski
The Single Tax: Economic and Moral Implications
IzvornikEngleski
1958
A Note on Burke’s Vindication of Natural Society
IzvornikEngleski
APA
Chicago
Njemački povijesni stil