Joseph A. Schumpeter
Život i djelo
- 8. Februar 1883
- 8. Januar 1950
- 3. generacija
Etape
- 1893Majčin brak sa Sigismundom von Kélerom
Nakon rane očeve smrti Schumpeterova majka Johanna preselila se u Graz, gdje se 1893. udala za 32 godine starijega podmaršala Sigismunda von Kélera te se s njim preselila u Beč.[1]
- 1893Preseljenje u Beč– približno
Preseljenje u Beč s majkom i očuhom nakon njihova vjenčanja u Grazu.
- 1901–1906Studij prava i nacionalne ekonomije
Studij prava u Beču; pod utjecajem Mengerovih učenika Friedricha von Wiesera, Eugena von Böhm-Bawerka i Eugena Philippovicha von Philippsberga okrenuo se ponajprije nacionalnoj ekonomiji.[1]
- 1906–1907Studijski boravak u Berlinu i Londonu
Studijski i istraživački boravak u Berlinu (1906.) i Londonu (1906.–1907.) nakon doktorata.[1]
- 1906–1908Studij na LSE-u, Oxfordu i Cambridgeu– približno
Nakon završetka studija u Beču Schumpeter je na London School of Economics te u Oxfordu i Cambridgeu svojoj „austrijskoj” izobrazbi pridodao tada još rijetku englesku.
- 1907Prvi brak s Gladys Ricarde Seaver
Godine 1907. oženio se dvanaest godina starijom Engleskinjom Gladys Ricarde Seaver, kćeri visokoga anglikanskog dostojanstvenika. Rastava 1913., razvod 1925.[4]
- 1907–1908Međunarodni sud u Kairu
Djelovanje na Međunarodnom mješovitom sudu u Kairu 1907.–1908.; obrađivao je gospodarske predmete i to vrijeme iskoristio za rad na habilitacijskom rukopisu.[1]
- 1908„Das Wesen und der Hauptinhalt der theoretischen Nationalökonomie“ (Bit i glavni sadržaj teorijske nacionalne ekonomije)
Objava djela Das Wesen und der Hauptinhalt der theoretischen Nationalökonomie (Bit i glavni sadržaj teorijske nacionalne ekonomije, 1908.) s uravnoteženim prikazom Methodenstreita i zalaganjem za metodološki individualizam.
- 1909Habilitacija
Habilitacija na Sveučilištu u Beču 1909., ubrzo nakon objave djela Das Wesen und der Hauptinhalt der theoretischen Nationalökonomie (Bit i glavni sadržaj teorijske nacionalne ekonomije, 1908.).[1]
- 1909–1911Izvanredna profesura u Černovcima
Godine 1909. preuzeo je izvanrednu profesuru u Černovcima, u današnjoj Ukrajini.[1]
- 1911–1921Katedra za političku ekonomiju u Grazu
S 28 godina imenovan na katedru za „političku ekonomiju“ na Sveučilištu u Grazu.[1]
- 1912„Theorie der wirtschaftlichen Entwicklung“
Objavljivanje djela Theorie der wirtschaftlichen Entwicklung (1912.), koje je brzo privuklo međunarodnu pozornost.
- 1914Gostujuća profesura na Columbia University
Preuzeo je 1914. gostujuću profesuru na Columbia University u New Yorku.[1]
- 1915Dekan Pravnog fakulteta u Grazu– izvedeno
Po povratku iz Amerike Schumpeter je odmah izabran za dekana Pravnog fakulteta u Grazu.
- 1918Član njemačke Komisije za socijalizaciju
Član njemačke Komisije za socijalizaciju pod vodstvom Karla Kautskog 1918.; na čuđenje svih zalagao se za potpuno i trenutačno podržavljenje rudarstva ugljena.
- 1919Ministar financija
Godine 1919. imenovan je ministrom financija u socijalističkoj vladi; sedam mjeseci poslije morao je ponovno podnijeti ostavku.[1]
- 1921–1924Predsjednik banke Biedermann
Od 1921. predsjednik banke M. L. Biedermann & Co. u Beču; nakon financijskih gubitaka 1924. podnio je ostavku 1925.[1]
- 1925Drugi brak s Annom Reisinger
Godine 1925. oženio se po drugi put Annom Josefinom Reisinger (kćeri kućepazitelja u kući njegove majke, dvadeset godina mlađom); umrla je 3. kolovoza 1926. pri porodu prvoga djeteta, koje također nije preživjelo.[5]
- 1925–1932Redoviti profesor u Bonnu
Od 1925. redovita profesorska katedra za ekonomske državne znanosti u Bonnu; zaslužan je za to što je Bonn postao stjecište ekonomista iz cijeloga svijeta.[1]
- 1927–1928Gostujuća profesura na Harvardu
Gostujuća profesura na Sveučilištu Harvard 1927./28. (i ponovno 1930.), priprema kasnijega imenovanja na Harvardu.[6]
- 1932–1950Prelazak na Harvard University
Godine 1932. Schumpeter je okončao svoje predavačko djelovanje u Njemačkoj i prešao na Harvard University u Cambridgeu (SAD); oko sebe je uspio okupiti istaknut krug poslijediplomskih studenata i mladih istraživača te je pridonio „golden age of economics“ na Harvardu.[1]
- 1937Treći brak s Elizabeth Boody
Godine 1937. oženio se u trećem braku američkom ekonomskom povjesničarkom Dr. Elizabeth Boody (1898.–1953.). Ona će nakon njegove smrti posmrtno (1954.) objaviti njegov rukopis djela „History of Economic Analysis“.[7]
- 1939„Business Cycles“
Objavljivanje djela Business Cycles (1939.) tijekom razdoblja na Harvardu.
- 1942„Capitalism, Socialism, and Democracy“
Objavljivanje djela Capitalism, Socialism, and Democracy (1942.), jednog od triju velikih djela iz razdoblja na Harvardu.[2]
- 1954„History of Economic Analysis“ (Povijest ekonomske analize, posmrtno)
Posmrtna objava djela History of Economic Analysis (Povijest ekonomske analize, 1954.) kao trećega od velikih kasnih djela.[2]
Utjecaji
- 1901–1906
Wandte sich während des Studiums in Wien unter dem Einfluss Eugen von Böhm-Bawerks vor allem der Nationalökonomie zu; Böhm-Bawerk war einer der prägenden akademischen Lehrer der Wiener Studienzeit.[1]
- 1901–1906
Tijekom studija u Beču pod utjecajem Eugena Philippovicha von Philippsberga okrenuo se nacionalnoj ekonomiji; Philippovich je, uz Wiesera i Böhm-Bawerka, pripadao krugu utjecajnih Mengerovih učenika na Sveučilištu u Beču.[1]
- 1901–1906
Tijekom studija prava na Sveučilištu u Beču okrenuo se nacionalnoj ekonomiji pod utjecajem Mengerova učenika Friedricha von Wiesera.[1]
- —James Tobin(1918–2002) · Yale-Schule
Tobin je doktorirao kao doktorand kod Schumpetera na Sveučilištu Harvard.[6]
- —Paul Samuelson(1915–2009) · MIT-Neoklassik
Samuelson je doktorirao kao doktorand kod Schumpetera na Sveučilištu Harvard.[6]
- —John Kenneth Galbraith(1908–2006) · US-Institutionalismus
Galbraith se ubraja među istaknute Schumpeterove učenike na Harvardu.[6]
- —Robert Heilbroner(1919–2005) · US-Wirtschaftsgeschichte
Heilbroner se opisuje kao jedan od istaknutih Schumpeterovih učenika s Harvarda.[8]
- —John Maynard Keynes(1883–1946) · Cambridge School
Intelektualni protupol Johnu Maynardu Keynesu u harvardskoj fazi od 1932.: Schumpeter je djelima Business Cycles (1939.) i Capitalism, Socialism, and Democracy (1942.) keynesijanskoj makroekonomiji suprotstavio čitanje utemeljeno na teoriji poslovnih ciklusa i teoriji poduzetništva.
- 1905–1906
Schumpeter besuchte Böhm-Bawerks berühmtes Privatseminar an der Universität Wien gemeinsam mit dem jungen Mises (Aufgabenhinweis Pipeline-Briefing).
- 1936–1950
Haberler je kao profesor na Sveučilištu Harvard surađivao s Josephom Schumpeterom.[6]
Joseph A. Schumpeter u kontekstu cijele škole: pet generacija, njihove linije učitelja i učenika, krugovi i kolegijalne veze.
Prikaži u rodoslovlju →IZVORI O POSTAJAMA I VEZAMA37 navoda · 4 izvora
- [1]ÖBL: Schumpeter, Joseph Alois · 20×
- [4]McCraw: Prophet of Innovation (2007)
- [5]McCraw: Prophet of Innovation (2007)
- [6]McCraw: Prophet of Innovation (2007) · 6×
- [7]McCraw: Prophet of Innovation (2007)
- [8]Heilbroner: The Worldly Philosophers (1999)
- [9]Somary: Erinnerungen aus meinem Leben (1959)
Mjesta djelovanja
Knjige
- The Nature and Essence of Economic TheoryIzvornikEngleski
- The Theory of Economic Development: An Inquiry into Profits, Capital, Credit, Interest, and the Business Cycle1934IzvornikEngleski
- Economic Doctrine and Method: An Historical SketchIzvornikEngleski
Rasprave, prikazi, predavanja
- APA
- Joseph A. Schumpeter. (bez dat.). Uredili mises.at i scholarium. Pristupljeno 5. listopada 2026., s https://mises.hr/hr/denker/joseph-a-schumpeter
- Chicago
- “Joseph A. Schumpeter.” bez dat. Uredili mises.at i scholarium. Pristupljeno 5. listopada 2026.. https://mises.hr/hr/denker/joseph-a-schumpeter.
- Njemački povijesni stil
- Joseph A. Schumpeter, uredili mises.at i scholarium, https://mises.hr/hr/denker/joseph-a-schumpeter (pristupljeno 5. listopada 2026.).