FOLIO I · MISLIOCI · GEN. 05 · BR. 048

Hans-Hermann Hoppe

Djela
20
Članci
94
Generacija
5.
Portret: Hans-Hermann HoppePortret: Hans-Hermann Hoppe: Hans-Hermann Hoppe, Vortrag (Henrique Vicente, Flickr) (2011)Portret: Hans-Hermann Hoppe: Hans-Hermann Hoppe, „Rockstar“ (2025, hanshoppe.com) (2025)
FOL. 05 · N° 048 · Hans-Hermann Hoppe
BIOGRAFIJA

Život i djelo

Hans-Hermann Hoppe, rođeni Nijemac koji je disertaciju iz filozofije izradio kod Jürgena Habermasa, već je rano radi studija otišao u SAD i kao dugogodišnji učenik Murraya N. Rothbarda naposljetku preuzeo njegovu katedru na University of Nevada. Svojom Kritik der kausalwissenschaftlichen Sozialforschung (1983.; Kritika kauzalno-znanstvenoga društvenog istraživanja) Hoppe je dao bitan doprinos pobijanju empirizma i pozitivizma. Kauzalno-znanstveno društveno istraživanje, tvrdi on, logički je nemoguće, jer je nespojivo s tvrdnjom, koju svaki znanstvenik prešutno priznaje valjanom i koju u argumentaciji nije moguće bez proturječja osporiti, da se može učiti. Ekonomija stoga ne može biti empirijska društvena znanost, nego se mora shvatiti kao apriorna znanost o djelovanju. U djelu A Theory of Socialism and Capitalism (1989.) Hoppe je definirao socijalizam kao institucionalizirani postupak agresije protiv vlasništva, kao duboko nemoralan društveni sustav koji nipošto ne odgovara nekom „prirodnom poretku“. Ta je temeljna misao dalje razrađena u djelu Democracy: The God That Failed (2001.) i proširena temeljnom i opsežnom kritikom demokracije. Hoppe je napisao brojne knjige i članke o teorijskim pitanjima austrijanaca te o etici prirodnog prava, ali i protiv prevladavajućih ekonomskih zabluda, s težištima na „monetarnoj teoriji“ i „javnim dobrima“. Godine 2006. osnovao je Property and Freedom Society, raspravni forum koji se osjeća obveznim intelektualnoj radikalnosti u tradiciji Misesa i Rothbarda.
Metapodaci
2. September 1949
živi
5. generacija
Životne etape

Etape

  1. 1949
    1949
    Rođenje

    Rođen 2. rujna 1949. u Peineu.[1]

  2. ⁦1968–1974⁩
    ⁦1968–1974⁩
    Studij filozofije/sociologije/povijesti/ekonomije– približno

    Studij filozofije, sociologije, povijesti i ekonomije na Universität des Saarlandes (Saarbrücken), na Goethe-Universität Frankfurt am Main i na University of Michigan (Ann Arbor).[1]

  3. 1974
    1974
    Doktorat iz filozofije kod Habermasa

    Doktorat iz filozofije na Goethe-Universität Frankfurt am Main kod Jürgena Habermasa (1974.).[1]

  4. ⁦1976–1978⁩
    ⁦1976–1978⁩
    Poslijedoktorska stipendija na University of Michigan– približno

    Poslijedoktorska stipendija na University of Michigan, Ann Arbor (1976.–1978.).[1]

  5. 1981
    1981
    Habilitacija u Frankfurtu

    Habilitacija iz sociologije i ekonomije na Goethe-Universität Frankfurt am Main (1981.).[1]

  6. ⁦1981–1985⁩
    ⁦1981–1985⁩
    Nastava na njemačkim sveučilištima i na Johns Hopkins (Bologna)– približno

    Nastavna djelatnost na više njemačkih sveučilišta te u Johns Hopkins University Bologna Center prije preseljenja u SAD.[1]

  7. 1983
    1983
    „Kritik der kausalwissenschaftlichen Sozialforschung“ (Kritika kauzalnoznanstvenoga društvenog istraživanja)

    Djelom „Kritik der kausalwissenschaftlichen Sozialforschung“ (Kritika kauzalnoznanstvenoga društvenog istraživanja, 1983.) Hoppe je dao bitan doprinos pobijanju empirizma i pozitivizma. Kauzalnoznanstveno društveno istraživanje bilo bi, prema njemu, logički nemoguće.

  8. 1986
    1986
    Odlazak u SAD– izvedeno

    Rano je radi studija otišao u SAD i postao dugogodišnji učenik Murraya N. Rothbarda.

  9. ⁦1986–2008⁩
    ⁦1986–2008⁩
    Profesura University of Nevada, Las Vegas

    Od 1986. Professor of Economics na University of Nevada, Las Vegas (UNLV); usko surađivao s Murrayem N. Rothbardom. Nakon Rothbardove smrti 1995. preuzeo je njegovu katedru kao dugogodišnji učenik. Umirovljen 2008.[1]

  10. 1989
    1989
    „A Theory of Socialism and Capitalism“

    U djelu „A Theory of Socialism and Capitalism“ (1989.) Hoppe je definirao socijalizam kao institucionalizirani postupak agresije protiv vlasništva.

  11. 2001
    2001
    „Democracy: The God That Failed“

    Djelom „Democracy: The God That Failed“ (2001.) Hoppe je dalje razradio svoju temeljnu misao i proširio je temeljnom kritikom demokracije.

  12. 2006
    2006
    Osnivanje Property and Freedom Society

    U svibnju 2006. u Bodrumu (Turska) osnovana je Property and Freedom Society kao libertarijanski forum za raspravu posvećen intelektualnoj radikalnosti u tradiciji Misesa i Rothbarda.[1]

Odnosi

Utjecaji

Pod utjecajem · 3
  1. ⁦1969–1981⁩
    ⁦1969–1981⁩
    Jürgen Habermas⁦(1929–2026)⁩ · Frankfurter Schule

    Hoppe je 1974. obranio disertaciju, a 1981. habilitirao iz filozofije kod Jürgena Habermasa na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu na Majni. Idućih se godina odlučno udaljio od Frankfurtske škole i u etici argumentacije razvio apriorno utemeljenje privatnoga vlasništva koje preuzima Habermasovu diskurzivno-pragmatičku metodu, ali vodi do suprotnih zaključaka: prema Hoppeu svaka argumentacijska rasprava pretpostavlja isključivo vlasništvo nad vlastitim tijelom i nad oskudnim sredstvima. Argumentacija je iznesena ponajprije u djelima „A Theory of Socialism and Capitalism" (1989.) i „The Economics and Ethics of Private Property" (1993.).[1]

  2. ⁦1986–1995⁩
    ⁦1986–1995⁩

    Hoppe je radi studija otišao u SAD i postao dugogodišnji učenik Murraya N. Rothbarda; naposljetku je preuzeo njegovu katedru na Sveučilištu u Nevadi, Las Vegas.[1]

  3. —
    —
    Karl-Otto Apel⁦(1922–2017)⁩ · Diskursethik

    Apelova etika diskursa oblikovala je Hoppeovu kasniju etiku argumentacije; Apel je bio središnja filozofska uporišna točka njegova studija u Frankfurtu.[2]

Privatni seminar, kolege, Mont Pèlerin · 1
  1. ⁦1986–1995⁩
    ⁦1986–1995⁩

    Hoppe i Rothbard zajedno su od 1986. djelovali na Sveučilištu u Nevadi, Las Vegas; nakon Rothbardove smrti 1995. Hoppe je preuzeo njegovu katedru.

Hans-Hermann Hoppe u kontekstu cijele škole: pet generacija, njihove linije učitelja i učenika, krugovi i kolegijalne veze.

IZVORI O POSTAJAMA I VEZAMA13 navoda · 3 izvora
  • [2]Hoppe: A Theory of Socialism and Capitalism (Argumentationsethik mit Apel-Bezug)
Topografija

Mjesta djelovanja

POPIS DJELA · KRONOLOŠKI

Knjige

1970-e
1976
Handeln und Erkennen: Zur Kritik des Empirismus am Beispiel der Philosophie David Humes
IzvornikNjemački
1980-e
1983
Hans-Hermann Hoppe tvrdi da je uzročnoznanstveno, prognostičko društveno istraživanje logički nemoguće. Jezgru čini dokaz da je tvrdnja da se kao društveni znanstvenik bavi uzročnim istraživanjem u proturječju s a priori valjanim, argumentacijski neosporivim stavkom da ljudi mogu učiti. Iz toga Hoppe izvodi dvije posljedice: kao empirijska disciplina društveno istraživanje može postupati samo rekonstruktivno, po analogiji s gramatikom nekoga jezika; uz to je moguća apriorna znanost o djelovanju, čiji je obrazac ekonomija. Prvo poglavlje razvija tezu o nemogućnosti na primjeru regresijske analize i načela konstantnosti, drugo utemeljuje sociologiju kao rekonstruktivnu gramatiku djelovanja, treće ekonomiju kao apriornu znanost i ilustrira je teoremom graničnog korisnosti, zakonom prinosa i teorijom ekonomskog ciklusa. Hoppe se izričito nadovezuje na Misesa i austrijsku školu te se kritički suočava s Popperom, Humeom i Kantom.
IzvornikNjemački
1987
Hans-Hermann Hoppe u pet zaokruženih studija i jednome dodatku razvija tezu da se normativne društvene teorije mogu strogo utemeljiti te da je jedini opravdiv poredak individualistički anarhizam privatnoga vlasništva, koji Hoppe izjednačuje sa stopostotnim kapitalizmom, odnosno čistim društvom privatnoga prava. Argumentira se da postojanje države, pa i liberalne minimalne države, nije moguće opravdati ni moralno ni ekonomski, jer počiva na prisilnome oporezivanju. Temelj dokaza čine načelo isključenja nasilja i pravo na izvorno prisvajanje. Studije obrađuju utemeljivost normi, teoriju društvenoga blagostanja i mjerenje blagostanja, temelje teorije vlasništva te teoriju gospodarskih i državnih poredaka. Hoppe se pritom kritički suočava s tradicijom političke teorije koja se proteže od Hobbesa do Nozicka, s teorijom javnih dobara te s Humeovim naukom o vlasništvu; knjiga je objavljena 1987.
IzvornikNjemački
1989
Hans-Hermann Hoppe razvija sustavnu teoriju socijalizma i kapitalizma na temelju teorije vlasništva. Socijalizam definira kao institucionaliziranu agresiju protiv privatnoga vlasništva, a kapitalizam kao sustav koji počiva na prvotnome prisvajanju i ugovornoj razmjeni; stvarna društva leže postupno između tih dvaju polova. Oslanjajući se na 'natural theory of property', djelo analizira četiri vrste socijalizma, ruski (marksistički) tip, socijaldemokratski preraspodjelni tip, socijalizam konzervativizma i socijalizam društvenoga inženjeringa, te za svaki izvodi razmjeran učinak osiromašenja. Argumentira se pretežno deduktivno, uz ilustrativne usporedbe poput Zapadne i Istočne Njemačke; zasebna poglavlja posvećena su etičkome opravdanju kapitalizma, socijalnopsihološkoj teoriji države te problemima monopola i javnih dobara. Knjiga se kao izričito uporište poziva osobito na Murraya N. Rothbarda i Ludwiga von Misesa.
IzvornikEngleski
1990-e
1993
Petnaest ogleda Hansa-Hermanna Hoppea o ekonomiji i filozofiji privatnoga vlasništva, posvećenih njegovu učitelju Murrayu N. Rothbardu. Ekonomski dio obrađuje teoriju javnih dobara, poreze, novčarstvo i bankarstvo, marksističku i austrijsku analizu klasa, misesovsku kritiku Keynesa te pitanje mogućnosti i posljedica fiat-novca. Filozofski dio utemeljuje prakseologiju kao temelj spoznajne teorije, kritizira uzročnoznanstvene metode u društvenim znanostima i razvija apriorno, argumentacijskoetičko opravdanje privatnoga vlasništva. Hoppe kroz cijelo djelo argumentira deduktivno iz pojma djelovanja te u tradiciji Misesa i Rothbarda. Dodatak odgovara na četiri kritička osvrta na njegovu etiku argumentacije. Ogledi su prethodno objavljeni pojedinačno, među ostalim u Journal of Libertarian Studies i u Review of Austrian Economics.
IzvornikEngleski
1995
Economic Science and the Austrian Method
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
  • Ökonomik als Wissenschaft und die Methode der Österreichischen Schule
    IzvornikNjemački
1996
Ludwig von Mises' Die Gemeinwirtschaft Vademecum zu einem Klassiker
IzvornikNjemački
2000-e
2001
U djelu Democracy: The God That Failed Hans-Hermann Hoppe iznosi revizionističku usporedbu monarhije, demokracije i bezdržavnoga 'naravnog poretka' utemeljenoga na privatnome vlasništvu. Rekonstruirajući monarhiju kao vladu u privatnome vlasništvu, a demokraciju kao vladu u javnome vlasništvu, tvrdi da je povijesni prijelaz od kraljeva k izabranim vladarima povisio vremensku preferenciju, potaknuo trošenje kapitala i predstavlja civilizacijsko opadanje, a ne napredak. Trinaest zasebnih poglavlja, većinom razvijenih iz konferencijskih izlaganja, obrađuje oporezivanje, dug, inflaciju, rat, preraspodjelu, centralizaciju i secesiju, socijalizam i privatizaciju, useljavanje i slobodnu trgovinu, konzervativizam i libertarijanizam te nemogućnost ograničene vlade. Kroz cijelo djelo Hoppe se izričito oslanja na austrijsku ekonomsku teoriju te na Ludwiga von Misesa i Murraya N. Rothbarda, predstavljajući argument kao prakseološki, a ne empirijski. Predlaže secesiju, privatizaciju i delegitimaciju demokratske vladavine kao put prema društvu privatnoga prava.
IzvornikEngleski
Daljnja izdanja
2003
Zbornik osporava dvije raširene pretpostavke: da je svaki monopol štetan za potrošača i da proizvodnja sigurnosti ipak mora ostati pridržana državnome monopolu. Jedanaest priloga tvrdi da je druga teza pogrešna te da se zaštita, kao i svako drugo dobro, može proizvoditi privatno i konkurentno. Nadovezujući se na Gustavea de Molinarija, kojemu je zbornik posvećen, te na Murraya Rothbarda, autori obrađuju povijesnost države, monarhiju i demokraciju u odnosu prema ratu, nuklearno širenje, plaćenike, milicije i gerilce, gusarstvo kao oblik pomorskoga ratovanja te osigurateljske modele privatne obrane i ulogu secesije. Argumentacija povezuje austrijsku ekonomiju, teoriju javnoga izbora i povijesne studije slučaja te se okreće protiv Hobbesova utemeljenja države kao jamca sigurnosti.
IzvornikEngleski
2009
Libertad o socialismo
IzvornikŠpanjolski
ČLANCI · 94 ZABILJEŽENO

Rasprave, prikazi, predavanja

1970-e
1976
Wirtschaftliche Rezession, Konfliktbereitschaft, und Reformbestrebungen in der Arbeitnehmerschaft, Gewerkschaftliche Monatshefte
IzvornikNjemački
1977
Beeinflussungsfaktoren der Konfliktbereitschaft bei Metallarbeitern, Sozialer Fortschritt
IzvornikNjemački
Einflussfaktoren auf die Konfliktbereitschaft von Arbeitern, Soziale Welt
IzvornikNjemački
Sicherheits- und Entfaltungswünsche, Neue Gesellschaft
IzvornikNjemački
1980-e
1980
On How Not To Make Inferences About Measurement Error, Quality and Quantity
IzvornikEngleski
1981
Über die Verwendung ungemessener Variablen in Kausalmodellen. Eine epistemologische Kritik, Zeitschrift für Soziologie
IzvornikNjemački
1982
Staatsausgaben für produktive Arbeitsplätze? Über die Wirkungen von Beschäftigungsprogrammen, Orientierungen zur Wirtschafts- und Gesellschaftspolitik
IzvornikNjemački
Über ungemessene Variablen. Von einem Fehlschluss und zwei unbeantworteten Fragen, Zeitschrift für Soziologie
IzvornikNjemački
Vom Konzept der Wohlfahrtsmessung zur Theorie der Gerechtigkeit, Zeitschrift für Politik
IzvornikNjemački
1983
Is Research Based on Causal Scientific Principles Possible in the Social Sciences?
IzvornikEngleski
APA
Chicago
Njemački povijesni stil