FOLIO I · MISLIOCI · GEN. 02 · BR. 013

Gustav Gross

Djela
13
Članci
13
Generacija
2.
Portret: Gustav GrossPortret: Gustav Gross: Dr. Gustav Groß, Präsident des Abgeordnetenhauses 1917 (1917)Portret: Gustav Gross: Präsidium des österreichischen Reichsrates, 1917 (1917)
FOL. 02 · N° 013 · Gustav Gross
BIOGRAFIJA

Život i djelo

Sin željezničkog direktora habilitirao se, nakon studija prava u Beču i Berlinu te djelovanja u donjoaustrijskom namjesništvu, radom o ekonomistu Johann Heinrich von Thünen (1783–1850). Gustav Gross, koji je među ostalim objavio raspravu o poduzetničkoj dobiti (1884) te prve znanstvene životopise Karla Marxa (1884. i 1885.), u kasnijim se godinama posvetio ponajprije socijalnim i poreznim pitanjima. Od 1889. bio je zastupnik Njemačke napredne stranke. Gross, koji je sebe ubrajao u tradiciju Alberta Friedricha Eberharda Schäfflea i Adolpha Wagnera, Menger nije spomenuo pri nabrajanju svojih habilitanata u povodu svoga umirovljenja. U državnom gospodarstvu, koje je nazivao „zajedničkim gospodarstvom“, Gross je vidio na djelu temeljno drukčije zakonitosti nego u privatnom gospodarstvu i zastupao Wagnerovu tezu o stalnom širenju državnih zadaća, kojemu bi dugoročno granice postavljala jedino obitelj. Za Grossa vrijedi ono što je Richard S. Howey inače neopravdano rekao o manje poznatim „Austrijancima“, naime da o nauku o graničnoj korisnosti gotovo ništa ili baš ništa nisu napisali. Kao privatni docent Gross je predavao na Sveučilištu u Beču do 1897., naposljetku kao izvanredni profesor. Pred kraj Prvoga svjetskog rata, kada je ratno gospodarstvo doseglo svoj puni središnje-birokratski i planski razvoj, izabran je za posljednjeg predsjednika Zastupničkog doma Monarhije.
Metapodaci
12. Juni 1856
23. Februar 1935
u Wien
2. generacija
Životne etape

Etape

  1. 1856
    1856
    Rođenje

    Rođen 12. lipnja 1856. u Reichenbergu, Češka (danas Liberec, Češka), kao sin željezničkog direktora.[1]

  2. ⁦1873–1877⁩
    ⁦1873–1877⁩
    Studij prava

    Studij prava u Beču i Berlinu.[1]

  3. ⁦1877–1881⁩
    ⁦1877–1881⁩
    Politički činovnik u Donjoj Austriji

    Djelovanje kao politički činovnik u donjoaustrijskome namjesništvu, a potom dopunski studij nacionalne ekonomije u Berlinu.[1]

  4. 1878
    1878
    Doktorat (Dr. jur.)– približno

    Doktorirao je pravo (dr. jur.) na Sveučilištu u Beču 1878.[1]

  5. 1883
    1883
    Habilitacija u Beču

    Nakon djelovanja u donjoaustrijskome namjesništvu habilitirao je radom o ekonomistu Johannu Heinrichu von Thünenu (1783. – 1850.).[1]

  6. 1884
    1884
    Rasprava o poduzetničkoj dobiti

    Objavljivanje rasprave o poduzetničkoj dobiti (1884).[1]

  7. ⁦1884–1885⁩
    ⁦1884–1885⁩
    Prve znanstvene Marxove biografije

    Objavljivanje prvih znanstvenih biografija o Karlu Marxu (1884. i 1885.).

  8. 1885
    1885
    Uprava Njemačkoga školskog društva

    Od 1885. član uprave Njemačkoga školskog društva; od 1905. prvi predsjednik.[1]

  9. ⁦1885–1897⁩
    ⁦1885–1897⁩
    Privatni docent na Sveučilištu u Beču

    Kao privatni docent Gross je predavao na Sveučilištu u Beču do 1897., na kraju kao izvanredni profesor.[1]

  10. 1889
    1889
    Zastupnik Njemačke napredne stranke

    Od 1889. zastupnik Njemačke napredne stranke.[1]

  11. ⁦1917–1918⁩
    ⁦1917–1918⁩
    Posljednji predsjednik Zastupničkoga doma Monarhije

    Pred kraj Prvoga svjetskog rata, kada je ratno gospodarstvo doseglo svoj puni središnje-birokratski i plansko-gospodarski razvoj, Gross je izabran za posljednjega predsjednika Zastupničkoga doma Monarhije.[1]

  12. ⁦1918–1919⁩
    ⁦1918–1919⁩
    Privremena narodna skupština Njemačke Austrije

    Član Privremene narodne skupštine Njemačke Austrije.[2]

  13. 1935
    1935
    Smrt

    Umro 23. veljače 1935. u Beču.[1]

Odnosi

Utjecaji

Pod utjecajem · 2
  1. 1881
    1881
    Adolph Wagner⁦(1835–1917)⁩ · Jüngere Historische Schule

    Groß je sebe ubrajao u tradiciju Adolpha Wagnera i zastupao njegovu tezu o stalnom širenju državnih zadaća, kojem dugoročno granice postavlja jedino obitelj.[1]

  2. —
    —
    Albert Schäffle⁦(1831–1903)⁩ · Soziologie / Staatswissenschaft

    Groß je sebe ubrajao u tradiciju Alberta Friedricha Eberharda Schäfflea.

Privatni seminar, kolege, Mont Pèlerin · 1
  1. —
    —

    Groß wurde von Menger bei der Aufzählung seiner Habilitanten anlässlich seiner Emeritierung nicht erwähnt – ein zwiespältiges Verhältnis trotz formaler Verbindung über die Wiener Habilitation.[1]

Gustav Gross u kontekstu cijele škole: pet generacija, njihove linije učitelja i učenika, krugovi i kolegijalne veze.

IZVORI O POSTAJAMA I VEZAMA14 navoda · 2 izvora
Topografija

Mjesta djelovanja

POPIS DJELA · KRONOLOŠKI

Knjige

1880-e
1882
Die Staatssubventionen für Privatbahnen
IzvornikNjemački
1883
Die Theorie Thünens [Habilitationsschrift]
IzvornikNjemački
1884
Die Lehre vom Unternehmergewinn
IzvornikNjemački
1885
Karl Marx: Eine Studie
IzvornikNjemački
1888
Wirtschaftsformen und Wirtschaftsprinzipien
IzvornikNjemački
Wirtschaftsformen und Wirtschaftsprinzipien. Ein Beitrag zur Lehre von der Organisation der Volkswirtschaft
IzvornikNjemački
1890-e
1896
Steuerreform
IzvornikNjemački
1900-e
1908
Verhandlungsschrift über den 1. dt. Schutzvereinstag in Wien
IzvornikNjemački
1910-e
1915
Der grosse Krieg
IzvornikNjemački
1916
Der Standpunkt des Deutschen Nationalverbandes zur Neuordnung der Dinge in Österreich
IzvornikNjemački
ČLANCI · 13 ZABILJEŽENO

Rasprave, prikazi, predavanja

1880-e
1883
[Rezension zu] Friedrich von Baerenbach: Die Socialwissenschaften
IzvornikNjemački
[Rezension zu] Friedrich Xaver von Neumann-Spallart: Österreichs maritime Entwickelung und die Hebung von Triest
IzvornikNjemački
[Rezension zu] Heinrich Dietzel: Über das Verhältnis der Volkswirtschaftslehre zur Sozialwirtschaftslehre
IzvornikNjemački
[Rezension zu] Heinrich Fränkel: Die tägliche Arbeitszeit in Industrie und Landwirtschaft
IzvornikNjemački
[Rezension zu] Paul Schiff: Zur Gewinnbeteiligungsfrage
IzvornikNjemački
Die Zeit in der Volkswirthschaft
IzvornikNjemački
1884
[Rezension zu] A. Freiherr von Henneberg: Die drei staatswissenschaftlichen Systeme
IzvornikNjemački
[Rezension zu] Friedrich Kleinwächter: Die Nationalökonomie als Wissenschaft und ihre Stellung zu den übrigen Disziplinen
IzvornikNjemački
1888
[Rezension zu] Emilio Cossa: Concetto e forme della impresa industriale
IzvornikNjemački
[Rezension zu] William Harbutt Dawson: German Socialism and Ferdinand Lassalle
IzvornikNjemački
APA
Chicago
Njemački povijesni stil