FOLIO I · MISLIOCI · GEN. 01 · BR. 001

Carl Menger

Djela
14
Članci
87
Generacija
1.
Portret: Carl MengerPortret: Carl Menger: Carl Menger, Portrait der ÖNB (Lichtdruck nach Foto) (1890)Portret: Carl Menger: Mengers Ehrengrab am Wiener Zentralfriedhof (2014)
FOL. 01 · N° 001 · Carl Menger
BIOGRAFIJA

Život i djelo

Daleko od metropole Beča, u neuglednom galicijskom gradiću Neu Sandez (danas Nowy Sącz, Poljska), rodio se u nedjelju, 23. veljače 1840., Carl Menger kao treće od desetero djece. Oskudni sačuvani biografski podaci pokazuju djetinjstvo zasjenjeno teškom nesrećom i patnjom. Carl je izgubio četvero braće i sestara, a 1848. i svojega oca. Posljedice su bile nemaština i oskudica. Bio je odlučan, ponekad svadljiv značaj, koji nije bio spreman olako uzmaknuti pred autoritetima. Tijekom studija uzdržavao se kao novinar u Lavovu (danas Lviv), kao suosnivač Bečkog dnevnika (Wiener Tagblatt) i kao urednik Bečkih novina (Wiener Zeitung). Nakon objave svojih Grundsätze (Načela) Menger je u lipnju 1872. postigao habilitaciju iz političke ekonomije na Sveučilištu u Beču. Već godinu dana poslije dobio je izvanrednu profesuru. Sve do svoje smrti, 26. veljače 1921., živio je sa svojom obitelji, okružen knjižnicom koja je naposljetku obuhvaćala 25.000 svezaka, u 9. bečkom gradskom okrugu.
Metapodaci
23. Februar 1840
26. Februar 1921
u Wien
1. generacija
Životne etape

Etape

  1. 1840
    1840
    Rođenje

    Rođen 23. veljače 1840. u Neu Sandezu (Galicija, danas Nowy Sącz, Poljska) kao treće od desetero djece.[1]

  2. 1848
    1848
    Smrt oca

    Menger je s osam godina izgubio oca; već su prije toga umrla četiri brata i sestre. Posljedice za obitelj bile su oskudica i nemaština.

  3. ⁦1859–1860⁩
    ⁦1859–1860⁩
    Studij na Sveučilištu u Beču

    Početak studija pravnih i državnih znanosti na Sveučilištu u Beču.[1]

  4. ⁦1860–1863⁩
    ⁦1860–1863⁩
    Studij na Sveučilištu u Pragu

    Nastavak studija na Sveučilištu u Pragu od 1860. do 1863.[1]

  5. ⁦1860–1867⁩
    ⁦1860–1867⁩
    Studij i novinarstvo u Lavovu (Lemberg, danas Lviv)– izvedeno

    Tijekom studija Menger se uzdržavao radeći kao novinar u Lavovu (Lemberg, danas Lviv).

  6. 1867
    1867
    Suosnivač lista Wiener Tagblatt– izvedeno

    Menger je bio suosnivač lista Wiener Tagblatt, a poslije je radio kao urednik Wiener Zeitunga.

  7. 1867
    1867
    Doktorat (Dr. jur.)

    Doktorat prava na Jagelonskom sveučilištu u Krakovu.[1]

  8. 1867
    1867
    Novinar lavovskih novina– približno

    Rad kao urednik lavovskih novina nakon doktorata.[1]

  9. 1871
    1871
    „Grundsätze der Volkswirthschaftslehre“ (Načela ekonomske znanosti)

    Objava „Grundsätze“ (Načela), utemeljiteljskog djela Austrijske škole. Habilitacija je uslijedila neposredno nakon toga.[1]

  10. 1871
    1871
    Tajnik redakcije lista Wiener Zeitung– približno

    Tajnik redakcije lista Wiener Zeitung; promatrač i tržišni analitičar Bečke burze.[9]

  11. 1872
    1872
    Habilitacija iz političke ekonomije

    U lipnju 1872. habilitacija iz političke ekonomije na Sveučilištu u Beču.[1]

  12. 1873
    1873
    Izvanredna profesura

    Već godinu dana nakon habilitacije Menger je dobio izvanrednu profesuru na Sveučilištu u Beču.[1]

  13. ⁦1876–1878⁩
    ⁦1876–1878⁩
    Učitelj prijestolonasljednika Rudolfa

    Imenovan 1876. jednim od učitelja prijestolonasljednika Rudolfa; 1877. i 1878. Menger ga je pratio na studijskim putovanjima po Europi.[1]

  14. 1879
    1879
    Redoviti profesor

    Promaknuće u redovitog profesora političke ekonomije na Sveučilištu u Beču.[1]

  15. 1883
    1883
    „Untersuchungen über die Methode der Sozialwissenschaften“ (Istraživanja o metodi društvenih znanosti)

    Objavljivanje „Untersuchungen“; povod Methodenstreita s Gustavom Schmollerom i njemačkom Historijskom školom.[7]

  16. 1900
    1900
    Doživotni član Gospodskog doma

    Imenovanje doživotnim članom austrijskoga Gospodskog doma.[1]

  17. 1903
    1903
    Umirovljenje (emeritura)

    Prijevremeno umirovljenje sa Sveučilišta u Beču iz zdravstvenih razloga.[7]

  18. 1921
    1921
    Smrt

    Umro 26. veljače 1921. u Beču, u 9. gradskom kotaru, okružen knjižnicom od oko 25.000 svezaka.[1]

Odnosi

Utjecaji

Pod utjecajem · 1
  1. 1883
    1883
    Gustav von Schmoller⁦(1838–1917)⁩ · Jüngere Historische Schule

    Djelom „Untersuchungen über die Methode der Sozialwissenschaften“ (Istraživanja o metodi društvenih znanosti, 1883) Menger je pokrenuo Methodenstreit sa Schmollerom i njemačkom Historijskom školom; Schmollerova odbojna recenzija prvi je put podrugljivo nazvala Mengerove sljedbenike „austrijskom školom“.[1]

Utjecao na · 12
  1. ⁦1876–1878⁩
    ⁦1876–1878⁩
    Rudolf von Habsburg⁦(1858–1889)⁩

    Menger je od 1876. dvije godine podučavao prijestolonasljednika Rudolfa von Habsburga političkoj ekonomiji i statistici te ga pratio na njegovim putovanjima.[1]

  2. ⁦1884–1887⁩
    ⁦1884–1887⁩

    Od 1884. do 1887. studirao je pravo na Sveučilištu u Innsbrucku, među ostalim kod Carla Mengera.

  3. 1885
    1885

    Nakon studija prava habilitirao se kod Carla Mengera.

  4. ⁦1887–1887⁩
    ⁦1887–1887⁩

    Carl Menger je 1887. vodio doktorat Ernsta Seidlera von Feuchtenegga za dr. jur. na Sveučilištu u Beču.[2]

  5. 1887
    1887

    Wilhelm Rosenberg bio je učenik Carla Mengera u Beču.[8]

  6. ⁦1889–1899⁩
    ⁦1889–1899⁩

    Studirao je pravo na sveučilištima u Czernowitzu (danas Černivci) i Beču te se u biografiji izričito navodi kao Mengerov učenik.[3]

  7. ⁦1890–1895⁩
    ⁦1890–1895⁩

    Od 1890. studirao je povijest, pravo i ekonomiju na Sveučilištu u Beču te pohađao predavanja Carla Mengera iz nacionalne ekonomije; preuzeo je njegov zahtjev za točnim određenjem pojmova i uzročnim istraživanjem.[13]

  8. ⁦1899–1899⁩
    ⁦1899–1899⁩

    „Najdraži učenik“ i posljednji habilitant Carla Mengera; studirao je ekonomiju i pravo na Sveučilištu u Beču.

  9. 1903
    1903

    Tek je čitanje Mengerovih „Grundsätze“ pružilo Wieseru traženu perspektivu, koju je u retrospektivi doživio kao oslobođenje od „muke mišljenja“.[4]

  10. ⁦1904–1904⁩
    ⁦1904–1904⁩

    Doktorirao je 1904. na Pravnom i državoznanstvenom fakultetu Sveučilišta u Beču kod Carla Mengera i Eugena von Philippovicha.[6]

  11. —
    —

    Ludassy je bio jedan od najistaknutijih polaznika seminara Carla Mengera namijenjenoga diplomiranim, već zaposlenim osobama zainteresiranima za nacionalnu ekonomiju.

  12. —
    —

    Wikipedia DE bestätigt: Landesberger gehörte zur Österreichischen Schule und war Schüler Carl Mengers an der Universität Wien.[11]

Privatni seminar, kolege, Mont Pèlerin · 2
  1. —
    —

    Sax je isprva bio Mengerov suparnik, a poslije suborac u Methodenstreitu, no nekoliko se godina nakon 1887. ponovno udaljio od Austrijske škole.

  2. —
    —

    Groß wurde von Menger bei der Aufzählung seiner Habilitanten anlässlich seiner Emeritierung nicht erwähnt – ein zwiespältiges Verhältnis trotz formaler Verbindung über die Wiener Habilitation.[5]

Carl Menger u kontekstu cijele škole: pet generacija, njihove linije učitelja i učenika, krugovi i kolegijalne veze.

IZVORI O POSTAJAMA I VEZAMA33 navoda · 6 izvora
  • [12]Ludwig von Mises: Nachruf auf Julius Landesberger (Wiener Universität 1921)
Topografija

Mjesta djelovanja

POPIS DJELA · KRONOLOŠKI

Knjige

1860-e
1867
Doktoratsurkunde Rechtswissenschaft Krakau
IzvornikNjemački
1870-e
1871
Grundsätze der Volkswirthschaftslehre
IzvornikNjemački
Daljnja izdanja
1880-e
1883
Untersuchungen über die Methode der Socialwissenschaften und der Politischen Ökonomie insbesondere
IzvornikNjemački
Daljnja izdanja
1884
Die Irrtümer des Historismus in der deutschen Nationalökonomie
IzvornikNjemački
1887
Gesammelte Werke [F.A.v.Hayek, Hrsg.]
IzvornikNjemački
1889
Grundzüge einer Klassifikation der Wirtschaftswissenschaften
IzvornikNjemački
1930-e
1935
Sabrani manji spisi Carla Mengera o metodi i povijesti ekonomije okupljaju deset radova objavljenih između 1884. i 1915. Jezgru čine Mengerove intervencije u Methodenstreit protiv Gustava Schmollera, prije svega polemički spis sastavljen u šesnaest pisama „Die Irrthümer des Historismus in der deutschen Nationalökonomie“ (Zablude historizma u njemačkoj ekonomiji), u kojem brani razdvajanje teorijskog, praktičnog i povijesnog istraživanja te historizam odbacuje kao jednostranost. Opširan prikaz Schönbergova „Handbuch der politischen Ökonomie“ (Priručnik političke ekonomije) te rasprave „Zur Theorie des Kapitals“ (O teoriji kapitala) i „Grundzüge einer Klassifikation der Wirtschaftswissenschaften“ (Osnovne crte klasifikacije ekonomskih znanosti) razvijaju Mengerov pojam egzaktne ekonomije, njegov realni pojam kapitala i njegovu sistematiku ekonomskih znanosti. Završetak čini pet biografskih ogleda o Friedrichu Listu, Lorenzu von Steinu, Wilhelmu Roscheru, Johnu Stuartu Millu i Eugenu von Böhm-Bawerku.
IzvornikNjemački
1936
Svezak okuplja spise Carla Mengera o teoriji novca i o austrougarskoj valutnoj reformi. Teorijsku jezgru čini članak „Geld“ (Novac) iz Handwörterbuch der Staatswissenschaften (1909.), koji objašnjava podrijetlo općeprihvaćenih sredstava razmjene iz različite utrživosti dobara i određuje novac kao robu čija je osobitost u funkciji posredovanja u razmjeni. Ostali radovi obrađuju valutnu reformu iz 1892.: kupovnu moć srebrnoga guldena, pitanje odnosa pri prijelazu na zlatnu valutu, opasnost zlatnoga ažija te Mengerove izjave pred Valutnom anketnom komisijom. Menger argumentira protiv prelagane zlatne krune i za „pravedan gulden“ bez premještanja imovine. Svezak zaključuje potpun popis Mengerovih spisa.
IzvornikNjemački
1960-e
1963
Anmerkungen zu den „Grundsätzen der Volkswirtschaftslehre“
IzvornikNjemački
1970-e
1970
Gesammelte Werke III
IzvornikNjemački
ČLANCI · 87 ZABILJEŽENO

Rasprave, prikazi, predavanja

1870-e
1873
Arrondierung der Landgüter [Rezension zu K. Peyrer: Die Zusammenlegung der Grundstücke]
IzvornikNjemački
Das Oesterreichische Bergwesen [Rezension zu: Denkbuch des österreichischen Bergwesens]
IzvornikNjemački
Der Zwiespalt unter den Deutschen Volkswirten
IzvornikNjemački
John Stuart Mill [Rezension zu: Autobiography by John Stuart Mill]
IzvornikNjemački
Nationalökonomie [Rezension zu E. Herrmann: Prinzipien der Wirtschaft]
IzvornikNjemački
Nationalökonomie [Rezension zu F. X. Neumann: Volkswirtschaftslehre mit besonderer Anwendung auf Heerwesen und Militärverwaltung]
IzvornikNjemački
Nationalökonomie [Rezension zu J. E. Cairnes: Essays on Political Economy]
IzvornikNjemački
Neuere Fortschritte in der Wetterkunde [Rezension zu: Mitteilungen aus dem Gebiete des Seewesens]
IzvornikNjemački
Zeitschrift für privates und öffentliches Recht der Gegenwart [Besprechung]
IzvornikNjemački
Zur Goldfrage [nochmals zu J. E. Cairnes: Essays on Political Economy]
IzvornikNjemački
APA
Chicago
Njemački povijesni stil